Umongameli uCyril Ramaphosa uthi uzibophelele kurhulumente wakhe omtsha wobambiswano kuhlumo, ukudala amathuba emisebenzi kunye nokunciphisa intlupheko njengoko ebevula ipalamente ngoLwesine umhla weshumi elinesibhozo (18) kweyeKhala emva konyulo lokuqala apho i-ANC yakhe phulukene nesininzi.
Esenza intetho yakhe kwindibano edibeneyo yezi zindlu ezimbini zepalamente emva komsitho omkhulu wokuvula oquka umboniso womkhosi, uRamaphosa, oneminyaka engamashumi asixhenxe ananye (71), ukwadwelise ukulwa neendleko eziphezulu zokuphila kunye nokunciphisa i-red tape phakathi kweenjongo zolawulo lwakhe.
“Sizibophelele ekuphuculeni intlalontle yelizwe lethu nabantu balo ngokukhula okubandakanyayo, ukudalwa kwamathuba emisebenzi kunye nokunciphisa intlupheko,” utshilo umongameli kumalungu omthetho eKapa.
Umbutho kaRamaphosa ekudala ukhonya iANC kwanyanzeleka ukuba ube kumanyano olungakhululekanga kunye namanye amaqela ezopolitiko alithoba emva kolonyulo lukaCanzibe, nalapho aphulukene nesininzi sawo epalamente okokuqala ukusukela kwinkululeko ngo1994.
Ngokonakaliswa ngamanyundululu kunye neshicilelo elibi lezoqoqosho, umbutho owawukhokele idabi lokulwa ucalucalulo wafumana umyinge weevoti ezingamashumi amane (40%) ekhulwini kuphela.
Eso siphumo sibonise ukuphoxeka okunzulu ngentswela-ngqesho eshicilelweyo yeepesenti ezingamashumi amathathu anesithathu (33%) kunye nezinga eliphezulu lentlupheko kunye nolwaphulo-mthetho.
Ngokuqhankqalaza kwisivumelwano sokwabelana ngegunya esingazange sabonwa ngaphambili, i-ANC yazimanya ne-center-right, inyathelo abanye abahlalutyi abathi lizakuqinisekisa abatyali-zimali.
Kwintetho yakhe, uRamaphosa uthembise ngohlaziyo olulungele ushishino, olufana nokulungiswa ngokutsha kweenkonzo zoluntu ezizele bubugxwayiba, kunye “nokwandisa kakhulu” utyalo-mali kwiziseko ezingundoqo.
Kodwa lo wayesakuba yimanyano yabasebenzi wongeze ngelithi ukukhula kufuneka “kuquka” kwaye “kuxhase ukuxhotyiswa kwabantu abamnyama baseMzantsi Afrika kunye nabasetyhini nabo bonke abo ngaphambili babethotywe imida yoqoqosho lwesizwe.
Ethetha ngomnye wemiba enobuzaza eMzantsi Afrika, umongameli ukwathembise ukonyusa inkxaso-mali yohlaziyo oluya kudlulisela umhlaba karhulumente eluntwini.
Ukufikelela kumhlaba ngomnye wemiba ephambili yombutho ophikisa uRamaphosa okhokelwa ngamalungu oMkhonto weSizwe (MK) kunye ne-Economic Freedom Fighters (EFF), anyanzelisa ukuba kuthathwe umhlaba ngaphandle kwembuyekezo.
I-MK kunye ne-EFF zibambene namanye amaqela amathathu amancinane kumanyano oluchasene nongxowankulu olunezihlalo ezilikhulu elinesibini kwipalamente enezitulo ezingamaakhulu anane (400).
Iinkokeli zomfelandawonye ophikisayo zixelele iintatheli ngolwesine ukuba zizakunyanzelisa ukuba ibhanki yesizwe kunye nemigodi zibe phantsi kwelizwe.
Ijaji egxothiweyo uJohn Hlophe, igosa leMK oyinkokeli yeqela eliphikisayo epalamente, ugxeke umfelandawonye olawulayo ngelithi ujonge “ukugcina amandla akhoyo olawulo lwabamhlophe kuqoqosho, ukunika inzuzo kumalungelo abantu abamhlophe”.
Nangona ikhabhinethi ibibambe indibano yayo yokuqala kwimpelaveki epholileyo, abakhi-mkhanya bathi ingxaki isenokuvela ngaphakathi nangaphandle komfelandawonye omtsha.
“Kukho umzuzu wokuthakazelela obonakala ngathi wakhelwe kwiiveki ezimbalwa zokuqala kurhulumente womanyano lwesizwe,” umhlalutyi uDaniel Silke uxelele i-AFP.
“Umbuzo ngowokuba lo mfutho uzinzile na”.
Ukanti ukusuka kumgaqo-nkqubo wamazwe angaphandle ukuya kuhlaziyo lwezempilo lwesizwe oluthandekayo kwi-ANC kodwa oluthiywa yiDA, kuninzi amahlakani amanyeneyo angavumelaniyo ngako. Kodwa inkokeli yeDA uJohn Steenhuisen uvuyiswe yintetho kaRamaphosa.
“Ibiyimbumba yento esifuna ukuyibona ukuhlangula ilizwe lethu,” utshilo kumabonakude weSABC. “Uqoqosho olukhulayo lulo olunyukayo oluphakamisa zonke iinqanawa.”

