Ingxoxo kazwelonke ephambili kaMongameli uCyril Ramaphosa ijongene nengxaki yokufaneleka phakathi kwezityholo zokuba abameli beekomiti ezikhokelayo abatyunjwe ngokufanelekileyo babekwe ecaleni ngelixa iofisi kaMongameli ingaphumelelanga ukukhupha iileta zokubatyumba ngokusesikweni kubathathi-nxaxheba abasele bebandakanyekile kule nkqubo.
Ezi zityholo zikwisicelo esingxamisekileyo phambi kwenkundla ephakamileyo yaseRhawutini eGoli kwaye isenzo senkundla sisongela ukuphosa isithunzi kwangoko malunga nesicwangciso sikaRamaphosa sokwakha isizwe esisasazwa kakhulu, esijoliswe ekuhlanganiseni imibutho yoluntu, abasebenzi, amashishini kunye noluntu ukujongana neengxaki zentlalo nezoqoqosho zaseMzantsi Afrika.
Abafaki-zicelo abachongiweyo njengoGordon Lesley Rolls kunye noPrecious Mamile Sikhosana, kunye nabanye abasixhenxe, bafuna uncedo lwexeshana nxamnye noRamaphosa, ikomiti ekhokelayo yengxoxo kazwelonke kunye neBhunga leSizwe loPhuhliso loQoqosho kunye neMisebenzi (Nedlac).
Bafuna inkundla inyanzelise uRamaphosa ukuba abamkele njengabameli becandelo abasemthethweni kwaye athintele ukukhutshwa kwabo kwimisebenzi yeekomiti ezikhokelayo ngelixa kugqitywe iinkqubo zokuqeshwa ngokusesikweni.
Bathi ukungabikho kweeleta zokuqeshwa ezisemthethweni akufuneki kuthintele ukutyunjwa okwenziwe ngeenkqubo ezivunyiweyo zecandelo, ingakumbi apho abatyunjwa sele bethathe inxaxheba kwiintlanganiso, unyulo kunye neengxoxo zomgaqo-nkqubo ezinxulumene nengxoxo kazwelonke.
Kumaphepha enkundla, bathi iinkqubo zokutyunjwa kwamacandelo sele zigqityiwe kwaye zamkelwe ngaphambi kokuba kuvele iingxabano malunga neeleta zokutyunjwa.
“Abafaki-zicelo bamele abantu abatyunjwe kwicandelo abatyunjwe ngokufanelekileyo ngeenkqubo ezivunyiweyo zamacandelo ukuze bathathe inxaxheba kwikomiti ekhokelayo yencoko yesizwe,” itsho ingxelo efungelweyo yokuseka.
Esi sicelo siqhubeka sithi inkqubo yencoko yesizwe ilawulwa ziinkqubo eziqonda ukuba abatyunjwa baqala bachongwe kwaye bakhethwe ngamacandelo abo ngaphambi kokuba iileta zokutyunjwa zikhutshwe ngokusesikweni.
Ingxabano imalunga kakhulu nendima yobumongameli ekukhutshweni kweeleta ezisesikweni zokutyunjwa.
Kwesinye sezihlomelo eziqhotyoshelwe kwisicelo, incoko yeWhatsApp phakathi komtyunjwa wekomiti ekhokelayo kunye negosa lencoko yesizwe ibonakala ibonisa ukuba ubumongameli bunoxanduva lokukhupha iileta zokutyunjwa.
“Ewe mhlekazi, iileta zokutyunjwa azikho phantsi kolawulo lwam, ubumongameli bujongana noko,” kutyholwa ukuba igosa libhale liphendula imibuzo malunga nokutyunjwa okulibazisekileyo.
Uncedo olufunwayo lujoliswe ekugcineni ingqibelelo, ukubandakanywa kunye nokumelwa kwenkqubo yeNgxoxo yeSizwe.
Kusenjalo ingxelo efungelweyo yokuseka uGordon Lesley Rolls, uPrecious Mamile Sikhosana kunye nabanye abasixhenxe
Le ngxoxo inye iqhubeka ithi:
“Nceda ungacingi ukuba ukungabikho kweleta kukwenza ungafaneleki nangayiphi na indlela njengelungu lekomiti ekhokelayo, uyaziwa ngokupheleleyo.”
Bathi olu nxibelelwano lubonisa ukuba abatyunjwa abachaphazelekayo baqatshelwa ngaphakathi nangona bengafumananga maxwebhu asemthethweni okumenywa kwi-ofisi kamongameli.
Ngokwamaphepha enkundla, icandelo lokufuduka – apho batyunjwa khona – ladlula kwiinkqubo zokulamla eziqhutywa yiNedlac emva kokuba iingxabano zilibazise ukusekwa kwezakhiwo zekomiti ekhokelayo.
Bathi emva kokulamla bamenywa kwiinkqubo zekomiti ekhokelayo, baziswa kwamanye amalungu kwaye bavunyelwa ukuba bathathe inxaxheba kwiingxoxo kunye nonyulo lwangaphakathi.
“Emva kokulamla okuphumeleleyo okwenziwe kwicandelo, abafaki-zicelo bamenywa kwikomiti ekhokelayo yengxoxo yesizwe kwaye baziswa kwamanye amalungu, bamkelwe, bathatha inxaxheba kuzo zonke iingxoxo kunye neenkqubo,” itsho ingxelo efungelweyo.
Amaphepha enkundla aqhubeka athi athathe inxaxheba kunyulo lwekomiti yolawulo kunye neengxoxo ezibandakanya ukwamkelwa kwemigaqo-nkqubo kunye namaxwebhu olawulo ngaphambi kokuba kuvele inkxalabo malunga neeleta zokuchingwa.
Ngoku bafuna inkundla ibhengeze ukuba iileta ezithunyelwe kubo azihambelani nemigaqo yencoko yesizwe ebekwe nguRamaphosa kwaye ukutyunjwa kwabo kuhlala kusebenza nangona kukho imiqathango engaqhelekanga.
Bakwafuna umyalelo oyalela uRamaphosa ukuba agqibezele aze akhuphe iileta zokutyunjwa kubo bonke abafake izicelo abatyunjwe ngokufanelekileyo kwiintsuku ezisixhenxe emva komyalelo wenkundla.
Kwesinye isihlomelo esiqhotyoshelwe kumaphepha enkundla, imibutho ebandakanyekayo kwicandelo lokufuduka ityhola inkqubo yencoko yesizwe ngokubakhupha ngaphandle nangona kuqhubeka ukubandakanyeka nabaququzeleli kunye nabalamli.
Le ncwadana ithi imibutho ixhalabile kakhulu emva kokuba uluhlu lweekomiti ezikhokelayo lugqityiwe ngaphandle kokuba banikwe ithuba lokungenisa ngokusesikweni abatyunjiweyo.
“Kuyakhathaza ke ngoko ukuba uluhlu lweekomiti ezikhokelayo ngoku lugqityiwe kwaye lukhutshwe ngaphandle kokuba imibutho yethu inikwe ithuba lokungenisa ngokusesikweni igama lomtyunjwa wethu,” litsho njalo uxwebhu.
Le mibutho iphikisane nokuba le meko iyaphikisana nezibophelelo.
“kwinkqubo ebandakanya wonke umntu, ekhokelwa ngabahlali”.
Iileta ezongezelelweyo eziqhotyoshelwe kwiincwadi zenkundla zibonisa ukuba amanye amagosa eengxoxo zesizwe avumile iinkxalabo malunga neeleta zokuqeshwa kwaye abonise ukuba le ngxaki sele idluliselwe kumongameli.
Kwi-imeyile eqhotyoshelwe kwisicelo, unobhala wekomiti ekhokelayo yengxoxo zesizwe uMabalane Mfundisi kuthiwa ubhale ukuba le ngxaki iphakanyiswe kumongameli kwaye amagosa alindele impendulo.
“Siphakamise nomongameli imfuneko kwicala lakhe yokujongana neeleta zokutyunjwa kwabo bachaphazelekayo. Silinde impendulo evela kumongameli malunga noku,” itsho i-imeyile.
Enye impendulo evela kumphathi weprojekthi yeNedlac u-Edgar Mabothe uvumile ukuba uzifumene ezi nkxalabo waza wathi amagosa “abelana ngeemvakalelo ezivezwe” kwiileta zabafaki-zicelo.
Le ngxaki kulindeleke ukuba iviwe ngomhlawesixhenxe (7) kweyeKhala.

